Dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček docentica je na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za hrvatski jezik, književnost, scensku i medijsku kulturu; područja znanstvenog i nastavnog rada: rano učenje i poučavanje materinskoga jezika, razvoj jezičnih kompetencija, učenje hrvatskoga kao drugoga jezika, razvoj metodologije istraživanja dječjega jezika. Trenutno sudjeluje u izvedbi dvaju projekata, a do sada je aktivno sudjelovala u šest projekata koji su bili vezani uz usvajanje, učenje i poučavanje hrvatskoga jezika.

Dr. sc. Lidija Cvikic izvanredna je profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njezin je znanstveni interes usvajanje hrvatskoga kao drugog, stranog i nasljednog jezika, obrazovanje migranata i manjina, jezična politika u obrazovanju i e-učenje jezika. Sudjelovala je u brojnim nacionalnim i internacionalnim istraživačkim projektima na temu višejezičnosti i učenja stranoga jezika. Suautorica je priručnika i e-tečaja za učenje hrvatskoga kao J2. Od 2017. Članica je nacionalnog Vijeća za učenje i poučavanje hrvatskog kao drugog, stranog i nasljednog jezika.

Kristina Horvat-Blažinović, izvanredna je profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, trenutno je na poslijediplomskom doktorskom studiju na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Do kraja srednje škole pohađa Školu animiranog filma Čakovec. Diplomirala je slikarstvo i magistrirala video na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani. Fundus radova obuhvaća slike, trodimenzionalne objekte, multimedijalne instalacije, računalne grafike, video, animirani film, kazališne lutke i performans. U njezinom radu vidljivi su utjecaji iz širokog polja vizualne kulture i novih medija, a u djelima se često koristi slikama, simbolima i svakodnevnim predmetima iz konteksta popularne kulture i masovnih medija.

Dr. sc. Predrag Oreški, viši znanstveni suradnik, docent je na Katedri za informacijske znanosti Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kao istraživač na projektu sudjelovao je u više znanstvenih projekata. Član je uredništva Hrvatskog časopisa za odgoj i obrazovanje. Objavio je dvije znanstvene monografije (knjige) i više od 20 znanstvenih radova iz područja softverskog inženjerstva, slobodnoga softvera otvorenog izvornoga kôda, web tehnologija, e-učenja, informacijske i računalne pismenosti te primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovanju.

Dr. sc. Tamara Turza-Bogdan izvanredna je profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Proučava kajkavsku književnost i narječje u nastavi, utjecaj idioma u razvijanju komunikacijske kompetencije djeteta, metodologiju učenja standardnoga jezika pomoću idioma te hrvatskoga kao nematerinskog jezika. Suautorica je čitanaka za osnovnu školu i autorica znanstvene monografije Kajkavsko narječje u nastavi Hrvatskoga jezika: Prilozi za osnovnoškolsku nastavu. Sudjelovala je u brojnim nacionalnim i internacionalnim istraživačkim projektima na temu višejezičnosti u obrazovanju. Koordinatorica je Erasmus + projekta DEAL.

Dr. sc. Vladimira Velički izvanredna je profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje izvodi kolegije s područja Metodike hrvatskoga jezika i književnosti te kolegij Odgoj za dobrotu. Glavni su joj profesionalni interesi vezani uz područje metodike književnosti i hrvatskoga jezika, razvoj i poticanja govora, hrvatski kao ini jezik, utjecaj medija na recepciju književnih djela, odgoj i ponašanje te logoterapiju. Objavila je velik broj znanstvenih i stručnih radova, nekoliko stručnih knjiga te znanstvenu monografiju „Pričanje priča – stvaranje priča. Povratak izgubljenomu govoru“. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, kao izlagač i pozvani predavač. Autorica je i suautorica udžbenika za hrvatski jezik i književnost u osnovnoj školi.

Dr. sc. Jelena Vignjević docentica je na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poučava kolegije iz područja hrvatskoga jezikoslovlja, kojima studenti razvijaju svoje jezične kompetencije, te kolegije iz područja dječjega jezičnoga razvoja, kojima studenti razvijaju kompetencije za praćenje i bogaćenje jezičnoga razvoja djece rane i predškolske dobi. Njezini su znanstveni interesi vezani za hrvatski jezik, za dječje ovladavanje hrvatskim jezikom te za povijest opismenjavanja. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim konferencijama u Hrvatskoj i u svijetu, objavila je dvadesetak znanstvenih radova i suautorica je udžbenika iz hrvatskog jezika i književnosti.

 

 

 

Zoran Čorkalo rođen je 1968. godine u Šibeniku. Zvanje prof. hrvatskoga jezika i književnosti stekao je diplomiravši 1999. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru. Tijekom dvadesetogodišnjeg radnog iskustva kao učitelj u osnovnim školama i kao nastavnik u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji stječe iskustvo i različita znanja iz odgojno-obrazovnih područja. Od 10. travnja 2017. radi u Osnovnoj školi Ivana Gundulića kao ravnatelj.

 

Hajnalka Draganić, učiteljica razredne nastave rođena je 1969. u Bačkoj Topoli gdje je završila osnovnu i srednju školu. Svoje školovanje nastavila je u Subotici na Pedagoškoj akademiji stekavši zvanje učitelja razredne nastave na mađarskom jeziku. Nakon završetka studija godinu dana radila je u školi u jednom malom selu nakon čega seli u Zagreb. 1996. godine počinje raditi u OŠ Ivana Gundulića u dvojezičnom hrvatsko-mađarskom kombiniranom razrednom odjelu u kojem radim i danas. Aktivna je u mađarskoj zajednici u Zagrebu kao član predsjedništva MKD Ady Endre te član Vijeća mađarske nacionalne manjine grada Zagreba.

Ivan Igić rođen je 1993. godine u Zagrebu. Učitelj je razredne nastave u programu produženoga boravka u Osnovnoj školi Ivana Gundulića. Tijekom studija i rada u školi stekao je iskustvo u poučavanju učenika različitih dobnih skupina, ali i učenika kojima hrvatski jezik nije materinski jezik.

Sanja Miljatović profesorica je hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi Ivana Gundulića (predmetna nastava). Nakon osnovne škole i jezične gimnazije završila je diplomski studij Kroatistike (nastavnički smjer) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija, ali i rada u školi stekla je iskustvo u poučavanju učenika različitih dobnih skupina, ali i učenika kojima hrvatski jezik nije materinji.

Iskra Osmančević rođena je 1960. Diplomirala je Komparativnu književnost i Bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Nakon završenog studija položila pedagoško-didaktičku grupu predmeta za rad u školi. Radila je kao profesorica Hrvatskoga jezika i kao knjižničarka u osnovnim školama na otoku Hvaru i gradu Zagrebu. Posljednjih petnaest godina radi kao knjižničarka u dvjema osnovnim školama u kojima je sudjelovala u različitim projektima.

 

 

Dr. sc. Jožica Čeh Steger redovita je profesorica slovenskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mariboru. Osnovno područje njena djelovanja su teme iz slovenske književnosti 19. i 20. stoljeća s naglaskom na stilistiku u slovenskome pjesništvu i kratkoj prozi, teoriju metafore i simbola te slovensko-njemačke književne veze. U posljednjem desetljeću njeno je istraživanje usmjereno na ekokritiku i multikulturalizam, posebice na sliku sebe i drugog/stranog u slovenskoj i austrijskoj literaturi. Sudjelovala je u brojnim projektima na ovu temu.

Dr. sc. Dragica Haramija redovita je profesorica dječje književnosti na Sveučilištu u Mariboru. Predaje na Filozofskom i Učiteljskom fakultetu. Osnovno polje njenog istraživanja vezano je uz dječju književnost: teoriju i vrste dječje proze u povijesti slovenske dječje književnosti. Sudjelovala je u brojnim projektima na ovu temu.

 

 

Dr. sc. Simona Pulko docentica je slovenskoga jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mariboru. U fokusu njenog znanstvenog istraživanja su jezična pitanja i metodika slovenskoga jezika te jezična kultura. Posljednje desetljeće njezina su znanstvena istraživanja vezana uz sociolingvistiku, varijetete i jezik mladih te učenje slovenskoga kao stranog jezika za migrante. Sudjelovala je u brojnim projektima na ovu temu.

Dr. sc. Melita Zemljak Jontes izvanredna je profesorica slovenskoga jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mariboru, Odsjeku za slavenske jezike i književnost. Istražuje pitanja slovenske dijalektologije i kulture jezika. U posljednjem desetljeću pretežno se bavi istraživanjem povezanosti društvenih jezičnih varijeteta mladih i učenjem slovenskoga kao stranog jezika migranata. Sudjelovala je u brojnim brojektima na ovu temu.

 

 

 

Dr. sc. Lulzim Ademi izvanredni je profesor Albanskoga jezika i Metodike albanskoga jezika. U fokusu njegovog znanstvenog interesa su albanska leksikologija i leksikografija, kao i jezična kultura te standardnojezična i suvremena uporaba albanskoga jezika. Sudjelovao je kao kreator, evaluator, supervizor i mentor na nekoliko nacionalnih i internacionalnih projekata.

 

Dr. sc. Elizabeta Bandilovska profesorica je Makedonskog jezika na Pedagoškom fakultetu Sv. Kliment Ohridski Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju. U fokusu njenog znanstvenog interesa su makedonska leksikologija i leksikografija, kao i jezična kultura te standardnojezična uporaba makedonskog jezika. Autorica je dviju knjiga iz polja makedonske leksikologije. Suautorica je dvaju priručnika iz područja makedonskog jezika, a suautorica je i u šestome svesku Interpretative Dictionary of the Macedonian Language. Sudjelovala je u nekoliko projekata u svome znanstvenome području.

Dr. sc. Biljana Kamčevska redovita je profesorica Metodike prirodnih znanosti i Metodike obrazovanja darovitih učenika na Pedagoškom fakultetu Sv. Kliment Ohridski Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju. Autorica je sveučilišnog udžbenika, nekoliko monografija, priručnika za odgojitelje i učitelje razredne nastave kao i brojnih znanstvenih radova izloženih na nacionalnim i internacionalnim konferencijama. Sudjelovala je u izradi nacionalnog kurikula za predškolski odgoj i osnovno obrazovanje te u nekoliko nacionalnih i internacionalnih projektnih istraživanja.
Sudjeluje na znanstvenim konferencijama i objavljuje radove u znanstvenim časopisima.

Dr. sc. Vesna Makasevska redovita je profesorica Metodike matematike na odgojiteljskom i učiteljskom studiju Pedagoškog fakulteta Sv. Kliment Ohridski Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju. Bavi se istraživanjima u području ranog matematičkog odgoja i obrazovanja, metodičkim konceptima u matematičkome obrazovanju te istraživanjima i implementacijom strategija učenja i poučavanja matematike. Autorica je brojnih knjiga, sveučilišnih udžbenika, priručnika za studente odgojiteljskog i učiteljskog studija kao i znanstvenih istraživanja izloženih na znanstvenim konferencijama. Sudjelovala je u u nacionalnim i internacionalnim projektnim istraživanjima.

Dr. sc. Maja Raunik Kirkov redovita je profesorica Metodike vizualnog umjetničkog obrazovanja na Pedagoškom fakultetu Sv. Kliment Ohridski Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju. Proučava teme ranog umjetničkog obrazovanja te metodičke koncepte i strategije vizualne pismenosti. Autorica je dvaju sveučilišnih udžbenika i priručnika za studente odgojiteljskog studija, a sudjeluje u istraživanjima koja objavljuje na znanstvenim konferencijama i časopisima. Sudjelovala je u nekoliko istraživanja u području obrazovanja te u stotinjak internacionalnih izložaba vizualne umjetnosti.

Dr. sc. Emil Sulejmani redoviti je profesor Etike i Religijskih sustava na Pedagoškom fakultetu Sv. Kliment Ohridski Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju. Teme njegova istraživanja odnose se na etiku, estetiku i sociologiju u suvremenom obrazovnom procesu. Autor je triju sveučilišnih udžbenika. U znanstvenom polju sociologije objavio je brojne znanstvene radove u relevantnim internacionalnim i domaćim časopisima. Kao istraživač i voditelj projekata sudjelovao je u nacionalnim i internacionalnim projektnim istraživanjima.